KREPOSTI

Kreposti su stalno i čvrsto raspoloženje činiti dobro. Dijele se na stožerne (ljudske kreposti) i bogoslovne kreposti.

Stožerne kreposti su: razboritost, pravednost, jakost i umjerenost. Nazivaju se stožerne jer se oko njih svrstavaju sve ostale ljudske kreposti kao oko svoga stožera.

Razboritost je krepost koja nam pomaže da u svakoj prigodi raspoznajemo i biramo ono što je dobro te to dobro postižemo prikladnim sredstvima.

Pravednost je krepost koja se očituje u našoj čvrstoj volji da Bogu i bližnjemu damo ono što im pripada.

Jakost je krepost koja u poteškoćama osigurava čvrstoću u životnim teškoćama i ustrajnost u traženju dobra.

Umjerenost je krepost koja obuzdava naše prevelike tjelesne užitke i potiče nas na umjereno korištenje materijalnih dobara.

Bogoslovne kreposti su: vjera, ufanje i ljubav. Nazivaju se bogoslovne jer imaju svoj izvor u Bogu koji ih dariva čovjeku.

Vjera je bogoslovna krepost po kojoj vjerujemo u Boga, u sve što nam je Bog objavio i što nam Crkva predlaže vjerovati.

Ufanje (nada) je bogoslovna krepost po kojoj čeznemo za vječnim životom kao svojom konačnom srećom.

Ljubav je bogoslovna krepost kojom Boga ljubimo iznad svega i radi njega samoga, a svoga bližnjega kao samoga sebe iz ljubavi prema Bogu

Cilj duhovnoga rasta u krepostima jest postati slični Isusu Kristu kako bi On postao središte našega života.

APOSTOLI

Riječ »apostol« grčkog je porijekla i znači »poslanik«. Isus je na početku svoga naučavanja izabrao dvanaest učenika koje je prozvao apostolima (usp. Mk 3,14-19). Samim njihovim brojem Isus je označio da osniva novu zajednicu vjernika, Crkvu, kao novi Izrael (izraelski se narod sastojao od dvanaest plemena). Stoga se apostoli u Novom zavjetu često nazivaju naprosto Dvanaestorica. Njihova su imena: Petar, koji se prije zvao Šimun, i njegov brat Andrija; braća Jakov i Ivan, sinovi Zebedejevi; zatim Filip, Bartolomej, Toma, Matej, Jakov Alfejev, Juda Tadej, Šimun Kananejac i Juda Iškariotski (koji će izdati Isusa, pa je na njegovo mjesto izabran Matija) — Isus je apostolima povjerio poslanje da navijeste svijetu njegovo Evanđelje (usp. Mt 28, 18-20) i nastave njegovo spasiteljsko djelo po svojim nasljednicima do kraja svijeta. U Novom se zavjetu poslije i drugi nazivaju »apostolima« a najveći među njima jest apostol Pavao. On se u Crkvi od najranijih vremena spominje i časti odmah uz sv. Petra koji je bio glavar apostolski. — Apostolsko poslanje i vlast postoji danas u Crkvi napose u zboru biskupa na čelu s papom, koji je nasljednik sv. Petra i Kristov namjesnik.

LITURGIJSKE BOJE

Bijela boja je znak radosti, jasnoće i čistoće. Liturgijsko ruho je u bijeloj boji u božićno i uskrsno vrijeme, na Marijine blagdane, i na blagdane svetaca koji nisu mučenici

Crvena boja je boja ljubavi, krvi, života, snage i Duha. Ona se nosi na Cvjetnicu, Veliki petak, Duhove, blagdan Krista Kralja i na blagdane mučenika.

Zelena je boja radosnog iščekivanja i plodnosti. Ona se nosi u “vrijeme kroz godinu“ tj. između božićnog i korizmenog vremena te između uskrsnog vremena i došašća

Ljubičasta je pokornička boja. Ona se nosi u vrijeme došašća i korizme. Također se može uzeti u misama za pokojne i slavlju sprovoda.